Senin, 03 Juli 2023

Yotuwa 24:1-33

 O Tikem logonet, wone koonogo yoragagerak nogo pelaareegerak wone

1Ti'nuk, Yotuwa nen it aap inanebunu lombok Iterali mendek nogo o Tikem time kuwak eeppiyareegerak.
Eeppiige nagagerik, it Iterali inoweewi inom, wone koongga inom, aap owak loongga inom, aap wim wone mbangga nogo inom, wiirage mbareegi, wogo nogogwaarik, it apit aret Ala enggaanom paga ari wogogwaarak wonogwe iigak, 2 Yotuwa nen it aakumi Iterali apit aret yorage logonet, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, O maan togon kinombomini Abarakam awuluk Nakot imbirak inogoba Tera inom niyo Eparat enebagan time logonet, an Ala nalut eekwi nobaane'me kugi eerit nogo nogogwaarak.
3  Eerit nogwe iigak, an nen kinogoba Abarakam nogo niyo Eparat enebagan time nen wagangge nagagirik, o Kanan yime wonok nege logonet, ombowologwe ambik wigak yuwak nduk, Itak aret wogoreegirak. 4 Ndi, Itak nogo paga nen apurilogwe Yakup Etawu imbirak wogoreegirak. Wogoge nagagirik, Etawu nogo anggween puut nggelok-nggobok Teyit time wogoge mbareegi, wonage kagak, Yakup apurilogwe inom o Metit nogogwaarak.
5  Ti'nuk, Muta Karun imbirak o Metit time nappiyareegirak wonogwe iigak, an nen aaninggin-paaninggin iya tit agago aakumi Metit mendek inoba piige nagagirik, kit kinombomini o Metit nen wogoren wundi wagagirak. 6 Wogoren wumbiya wage mbareegi, niyo yenggenak aa'nggi paga ari wogogwaarak wonogwe me, it aap Metit mendek nogo nen inanggweendo wim eeka mendek nogo inom, kuda paga kwi'na'nuk wim nambuka inom, muguren niyo yenggenak Laut Merah nogo paga ari wogogwaarak. 7Muguren wogo mbareegwa, kit kinombomini nogo inoone nggwok paga, Yeenggwa niret o, yinuk, Naliku an ALA yo'nogo mbareegwa, an nen it aap Metit mendek arugwan iigak, kinombomini yime pa'ne iigak, oolo time o apit eerogo pege nagagirik, it Metit mendek niyo mogonak nogo paga lambunogo tebenogo piyareegirak. It Metit mendek tebenogo piyareegirak nogo, it kinombomini inigen abe nen aret kogogwaarak. Inigen kogo nogogwaarik, o karume time wonogwe iigak, o ambik me aret ari nagagerak.
8  An nen aap Amori mendek iname yi Yoraran oonegen wundi wage menggim pa'nggwe time pinagi nanuk, it kinom wim namburubagip nduk, kineenggime pinagage mbareegi, kinom wim eekwi kiigak, an naa'nduk a'nuk, pup eerogo inooke mbareegi, inanggween nogo kit unde eeppatinuk logomunggup nduk, kologogutak. 9 Ti'nuk, aap Tipot apuluk Mbalak, aakumi Mowap mendek inowe endagembogut nogo, aakumi Iterali inom wim namburiyak nduk, pipuk eeppunuk, at nen aap Mbeyot apuluk Mbileyam nogo nen kit kugi pulunogo pinagawak nduk, ayonggo pereegerak 10wage nagagerik, pulunogo pinagakit nduk eereegerak mendek, Naliku an ALA nen at oone koneniyak neebi nen, obaane'me ale'nggen kinoba pinagawak nduk, eeppege mbareegi, ale'nggen kinoba pinagagak mban eeke nagagerak ti paga at eenggime nen kinagap ndareegirak.
11  Ndi, ti'nuk, kit yi Yoraran wunda wogo nogogutik, o Yeriko yime aret ari woraanuk, it aap Yeriko inaworak mendek inom, it aakumi Amori mendek inom, Perit mendek inom, Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Nggiragati mendek inom, Kewi mendek inom, Yebut mendek inom, apit aret kinom wim eeruwok nduk, eekwi iigak, kineenggime pinagareegirak o. 12 Pinagage mbareegi, kinawooluwak inom, kineegin inom, ti paga mugogo wumbiyoolik o. Ata, an nen nggiin kundi ineyak andiigwi kombogorak nappiya wagagirak inaa'nduk ineyak mbaninabit nogo logonet, aakumi ti inom, it Amori mendek inoweewi inendagembogut ineebe mbere nogo inom, mugogo wumbiyaawak nduk, eereegirak o.
13  Eeke nagagirik, kit nen nggwiirit-nggwaarit eerogo o nenaarulik kwe, unde a'nuk logobagip nduk, wokkirage, o kota-kota wurulik kwe, ye mbanggola unggwogwe, kineyabume anggur awi inom, tayitun awi inom, yarulik kwe, anggen mbanogo nunggwi, eeko logobagip nduk, eeppinagareegirak o, yinuk, Aliku ALA nen yereegerak o.
14Togop aret yereegerak me, at Aliku ALA kinagabiti mbako logonet, kiniki abe paga at oone liirogon mugurok nogo logomunggup o. Kinombomini niyo Eparat enebaga inom, o Metit inom, time wonogo logonet, Ala mugurok nogwe obaane'me kugi eeko nogogwaarak kit mugurok nogwe nogo mbo punuk, Ala mban mugurok nogo logonip o. 15Ndi, kit nen at Aliku ALA mban mugurok noorak ti, kineebi mbakwi kenok, kinombomini nen niyo Eparat enebagan logonet, Aliku ALA mugurok nogwe obaane'me it kugi eeko nogogwaarak nogo, mugurok nogo logorak a, it aap Amori mendek inanggween paga kit wonogo logonet, Aliku ALA mugurok nogwe obaane'me inagugi mugurok nogo logorak a, nogo ti, o yogondak yi paga aret kit mban miikkolaanip o. An, nakwe, napurilogwe ninom perak, at Aliku ALA mban aret mugurok nogo logogun o,” yinuk, yoragagerak.
16Yorage mbareegi, it aakumi apit nen onggo at yogo logonet, “Nit nen at Aliku ALA mugurok nogwe nogo mbo punuk, obaane'me alik mendek mugurok noorak mondok nineebi o. 17Aakumi Metit mendek inayeloman eeppinaninuk wonogwe me, at Aliku ninogoba Ala lombok nen, Tu yi o, yinuk, o Metit nen ninombomini inom, nit inom, wo'niren wundi wage logonet, ninigen niigak, ineenu agak inagabiti warak mendek iya tit eeke, tu nggorek paga yi aakumi ndi aakumi inawi keyappiigak wogwe niinok, ninarum wonage, eereegerak o. 18Eeke nagagerik, yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok aakumi Amori mendek inom abok aret o yime wonogogwaarak nogo nit wumbiyaawok nduk, eekwi niigak, at Aliku ALA nen aa'nduk a'nuk, wumbiyareegerak me, at Aliku nogo ti, nit ninogoba Ala aret o, yinuk, nit kunduk, at mban mugurok nogo logowok o,” yinuk, yoreegwaarak.
19Yoreegwaarak kwe, at Yotuwa nen it aakumi nogo yorage logonet, “At Aliku ALA nogo kit nen at mugurok nogo logorak kinobambok kiigi o. At Ala ti, iniki kikak nakeelik, alik kagak obaane'me ambi mippugwi iinok, iniki laakot mbake menggerak me, kit nen at oone taganogo punuk, maluk togop eekwi kiinok, kinomaluk at nen lek eerogo pigin lek o. 20At Aliku ALA mugurok nogwe nogo mbo punuk, obaane'me aakumi inagugi mugurok nogwe kiinok, at aa'nduk obeelom eeppinagage nagagerak nogo mbo punuk, melak togon aaninggin kinoba kwippinagage logonet, lek eerogo pinagagin o.”
21Yorage mbareegi, it nogo nen Yotuwa yogo logonet, “Lek o. Nit Aliku ALA mban aret mugurok nogo logogun o.”
22Yogo mbareegwa, at Yotuwa nen it nogo yorage logonet, “Kit nen at Aliku ALA mugurok nogo logorak miikkologotak nogo, mbo punuk, alik eekwi kenok, kit mban-mban at ambi nen at ambi aberegak yogo logonip o.”
Yorage mbareegi, “Nit yogoorak nineenu me, nit mban-mban yogo logonet, at ambi nen at ambi aberegak eeko logowok o,” yinuk, yoreegwaarak.
23Yogo mbareegwa, at Yotuwa nen ari logonet, “Togop kenok, yogondak nen Ala mugurok nogwe obaane'me aakumi inagugi mugurok nogwe nogo ti, mbo punuk, kit kiniki at Aliku Iterali inogoba Ala nogo mban wogo'nuk, mugurok nogo logonip o.”
24Yorage mbareegi, it nen Yotuwa yogo logonet, “At Aliku ninogoba Ala mban mugurok nogwe, at oone mban konembunuk eekwi, eeko logowok o,” yoreegwaarak.
25Yogo mbareegwa, ne ti eyom paga at Yotuwa nen wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, it aberak logonet, eeko logowak nduk, o Tikem nogome logonet, wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak. 26Koonogo pege nagagerik, at Yotuwa nen eeko logorak Ala wone yugu liiru mbanak wonage nogo paga liiru mbanogo pege nagagerik, yugum nggwok ambi waganogo eyo teno alome Aliku ALA ake leenak menggim taati mippereegerak.
27Mippege nagagerik, it aakumi ti abok aret yorage logonet, “Yugum yi ti, at Aliku ALA nen yo'niragagerak wone abok aret konenggerak me, kit yogotak eenu kagak, Nit ninogoba Ala lek, yinuk, alik mugurok nogwe kiinok, kinenggali wappinagage logogin o.”
28Yorage nagagerik, at Yotuwa nen it aakumi ti, yate kwak inanggween kologogwam nogome inalitak lombok nawak nduk, nappiyareegerak.
Yotuwa Eleyatat imbirak kambeegwaarak wone
29Wone ti nogo abok aret yorage nagagerik, wonage logonet, at Nun apuluk Yotuwa at Aliku ALA ayeloman nogo ndarak kagak, tahun seratus sepuluh eeppunuk, aret kambeegerak. 30 Kangge mbareegi, puut Nggaat o omarip paga pa'nggwe o Eparayim puut nggelok-nggobok me, o Timanat-Tera yate negen anggween mbanogo pereegwam nogome aret nggween taambereegwaarak.
31It Iterali ti, at Yotuwa eenik wonage kagak, Aliku ALA mugurok nogwe, ndi, kangge kagak Iterali inoweewi at Aliku ALA nen Iterali eeppiige inigen kogogwaarak nogo awo ineenik wonogwe iigak kunduk, at Aliku ALA mugurok nogwe, eeko nogogwaarak.
32  Ndi, o maan togon at Yakup nogo nen aap Tikem aput Kemot apuri inanggween me, inoona onggo wu mbuti perak anggen 100 paga kuneegim nogome, it aakumi Iterali nogo nen aap Yutup owak nenenak o Metit nen wonok wogogwaarak nogo, Yutup ombowologwe yate kwak inanggween mbanak me time aret taambereegwaarak.
33Ndi, at Eleyatat Karun apuluk nogo kangge mbareegi, o Eparayim nggelok-nggobok me o Nggibeyat at aput Pinekat anggween wogoreegwam nogome aret taambereegwaarak. 

Yotuwa 23:1-16

 Yotuwa awoneninu Iterali inoweewi kiligiragagerak wone

1It Iterali inawim enaagan-ambokan nen mbaaniigwi iyo, at Aliku ALA nen aakumi Iterali iniki ugun tayenak logowak nduk, eeppiyareegerak wonogwe iigak, o ambik me aret ari nagagerak. O ambik me aret ari nage kagak, at Yotuwa nogo abu anggok aret age mbareegi, 2at Yotuwa nen it aap Iterali inoweewi inom, aap wone koongga inom, wone owak loongga nogo inom, wim lenggangga nogo inom, abok aret wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “An ndarak neegak tahun ambik aret eekirak me, abu aakelo aret ari wagarak o. 3At Aliku kinogoba Ala alik nen kit kinake wim eeke logonet, yi aakumi ndi aakumi o yime wonogwe eeginake nogo kinigen kogo nogotak o. 4It yi aakumi ndi aakumi an tebenogo piyareegirak inanggween inom, it mugogo wumbiiga'lek wonogwe inanggween inom, yi Yoraran nen nok, yi kole yenggenak laut oonegen kilu yi nage menggim pa'nggwe ti kuli abok aret, kit yate kwak kinanggween unde eeppatinuk logomunggup nduk, an nen muk tumbukkiragagirak nogo abeko logonip o. 5At Aliku kinogoba Ala nen aret aa'nduk a'nuk kinawim tebenogo piige kenok, kit nen mugogo wumbiigo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala nen wone abuk nggaruk togon koonogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret, inanggween ti paga ye mbambatinuk logomunggup o.
6Togop aret me, kit kina agigan agak, ogugan agak, eerugup o. Ata, kiniki yungguppegak eeka'lek mondok nu'lek logonet, eeko logorak wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak nogo abok ndak-ndak, liirogon aret eerit nogo logonip o. 7It yi aakumi ndi aakumi o Kanan mendek mugogo wumbiiga'lek kinom wonogwe ti, kinom kunggologwe, Ala mugurok nogwe obaane'me inagugi mugurok nogo logonet inendage kunggwi, Abet aret o, yinuk, inowak mbanggwi, ndi, inabu'me tebe yinuk inayuk wukwi, eeriyak mage o. 8Ata, aa'nduk eeko nogogutak nogo ndak-ndak aret, yogondak kunduk at Aliku kinogoba Ala mban kiniki oba panggombunuk logonip o.
9Yi aakumi ndi aakumi ineebe ambik inomaawi mondok iya lombok wonogwe nogo, at Aliku ALA nen aa'nduk a'nuk, mugogo wumbiige nagagerak me, o yogondak kuli it aakumi ambi nen kit kiinok, ko wappunuk, wonogwe mondok lek o. 10 At Aliku kinogoba Ala nen wone koonogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak, kit wim eekwi me, at Aliku ALA nen yeenggwa kirage kagak, aap ambit nen aap ineebe seribu aret mugogo wumbiyaagin o. 11Togop aret me, at Aliku kinogoba Ala kiniki kunik eeko logomunggup nduk, liippinip o.
12Ndi, togop eeka'lek, yungguninuk wogo logonet, yi aakumi ndi aakumi wumbiyoolik kinom wonogwe nogo, kinom kiniki ambit a'nuk, komologwe kit mendek it wogonakwi, ndi, it mendek kit wogonakwi, eeko logonet, kinom kunggologwe kiinok, 13at Aliku kinogoba Ala nen aa'nduk a'nuk yi aakumi ndi aakumi ti, mugogo wumbiyaagin lek o. Ata, it aakumi ti nen kit kinenggaanok nggerenggoorak nduk, keele pugu pogom, ta'na pugu pogom, kinambokan paga ya'mbiran nggora eerogo kinooriyak pogom, kinigen paga poondo alok ngguurik pogom, eerogo pinagagwi iigak, at Aliku kinogoba Ala kinanggween obeelom wokkiragagerak yi paga nen kit kineebe lek ogo logomunggup o.
14Ndi, an nogo, it yi aakumi ndi aakumi kambunuk, nggwogoba nogogwam nogome nage agarik o. Nogome nage me, at Aliku kinogoba Ala nen, Yogop eeppiyaakit, ndogop eeppiyaakit, yinuk, obeelom wone koonogo yokkiragagerak nogo, ambi mbeyok yuulik tigitogon a'me nggilik-nggelok eereegerak nogo abu kineenu aret o. 15At Aliku kinogoba Ala nen, Yogop eeppiyaakit, ndogop eeppiyaakit, yinuk, obeelom eerogo pinagarak koonogo yokkiragagerak a'me aret age nagagerak nogo ndak-ndak, Maluk eekwi kiinok, aaninggin-paaninggin ndogop eeppinagagin o, yinuk, yokkiragagerak nogo eeppinagage kagak, nggween obeelom wokkiragagerak yi nogo paga nen, kinenggaawak lek eerogo pinagage logogin o. 16At Aliku kinogoba Ala wone abuk nggaruk togon koonogo punuk, Eeko logonip o, yinuk, yokkiragagerak nogo, taganogo punuk, at mugurok nogwe obaane'me aakumi inagugi mugurok nogo logonet, inabu'me tebe yinuk, ayuk wurit nogwe kiinok, Aliku ALA anini kani kunik negen kinoba kwippinagagin o. Kwippinagage kenok, kinanggween obeelom wokkiragagerak ti paga nen mbet-mbet aret kineebe lek ogo logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.