Jumat, 30 Juni 2023

Pelaareegerak 4:1-49

 Ala wone konembunuk, liirogon eeko logorak yoragagerak wone

1Muta nen aakumi Iterali yorage logonet, “Kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. At Aliku kinombomini inogoba Ala nen nggween wokkirage nogome unggwi nogo logomonggotik, unde eeppatinuk logonet, kineenik logomunggup nduk, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, an mamunggirage yi, kinaruk liirogon konembunuk, eerit nogo logomunggup o. 2 An wone lengganogo yokkirage yi, kit nen ambiriluk ambi taganogo mbo pugwi, alik mendek ambi inom nabenogo pugwi, eeriyak mondok mage o. Ata, at Aliku kinogoba Ala nen wone, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yugu an nen yokkirage yi, kinaruk konembunuk, liirogon aret eeko logomunggup o.
3  It aakumi nen puut Peyot paga kugi Mba'an mugurok nogo mbareegwa, at Aliku kinogoba Ala nen kit kinenggela'me nen lek eerogo piige kinigen abe nen kogogutak nogo o. 4Ndi, kit perak, kiniki at Aliku kinogoba Ala oba panggombunuk, mugurok nogwe nogo paga o yogondak kineenik wonogwe yi aret.
5Kit o peebi nggween unde a'nuk, logowam time unggwi nogo logomonggotik, wonogo logonet, mugurok nogo logomunggup nduk, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, at Aliku nogoba Ala nen wone lengganogo an yo'nereegerak nogo ndak-ndak aret mamunggirage nagagirak nogo abeko logonip o. 6Aberogo liirogon aret eerit nogwe kenok, kit kiniki warak logonet, kiniki ngget paga eerit nogwe nogo it yi aakumi ndi aakumi inanebunu alik mendek nen kiigo logomenggaarik, at Ala nen wone lengganogo yokkiragagerak nogo inaruk konembunuk, yogo logonet, It aakumi ineebe nggwok wiganak yi, iniki warak iniki ngget lombok iigo o, yinuk, yogo logogun o. 7Togop aret me, at Aliku ninogoba Ala korotok wonage me, nit kulinik-kalinik nggino yogo monggo kwak, aakumi ineebe nggwok wiganak ambi ngge nen inogoba togop yogwi wonage mbakop? 
8Ndi, an nen wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, a'me aret nggelok ari menggerak kit unde wonogwe nogo, an yogondak kin eerogo mamunggirage yi kokwak, it inanebunu nggwok ngge nen wone togop ambi unde agaarik mbakop? Lek aret o.
9Lek aret me, kit nen eerit nogwe kinigen abe nen kogogutak nogo kobak eerogo mbo pukwak, mondok unde wonogwe kiigak kambi noorak kuli aret me, kiniki liippunuk, aberak logonet, kinapuri inom, kinombowologwe inom, abok aret liirogon mbininogo yorogo logomunggup o. 10At Aliku kinogoba Ala enggaanom puut Korep paga mi'ndak kiigak, Aliku ALA nen an yo'nege logonet, It aakumi Iterali ti, an noone yorage inaruk liirogon konembunuk, an inagabiti nombako logomenggaarik, kangga'lek awo ineenik wonogo logonet, inapurilogwe mamuninako logowak nduk, aakumi Iterali ti, an nowagam kuwak ari woraawak nen yoret o, yinuk, yo'nereegerak eyom nogo abeko logonip o. 11 Ti eyom paga kit puut Korep abu'me panggorogon time mi'nari nogogutak kiigak, puut ti paga kani omoonuk wunuk agan mbogut endak wari lagangge logonet, ndugwi kwak ka'luk kwit agan lagangge, o apit age, eeke kagak, 12at Aliku ALA kani omoonuk wunuk ari enggela'me time nen at oone yokkirage kinaruk koneneegutak kwe, etenggen nonggop logonet, ari nogo liippuulik oone ari mban kogogutak o. 13 Kit eeko logomunggup nduk, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yinuk, kinom eeko logorak wone 10 abuk nggaruk togon koonogo punuk yokkirage nagagerik, yugum tabak mbere'ndak paga liiru mbambunuk, 14 ne ti eyom paga aret Aliku ALA nen an yo'nege logonet, It niyo Yoraran wunda nogo logomenggaarik, o it logowam time ari nanuk logonet, liirogon aret eerit nogo logowak nduk, wone lengganak yi inom, eeko logorak wone yugu yi inom, mamuninake logot o, yinuk, yo'nereegerak o,” yinuk, yoragagerak.
Kugiwak amili kunggwi iyo ineenu eeppiyareegerak wone
15-18   Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Puut Korep paga nen at Aliku ALA kani omoonuk wunuk ari enggela'me oone yokkiragagerak nogo, Eebe ninigen koolik o, yinuk, kit kinalitak nen maluk lombok eeriyak nduk, aap kwak, kwe kwak, yi mendek ndi mendek o nggween paga nugu menggaarak kwak, towe a'naabit warak wiga agan nugu menggaarak kwak, yi mendek ndi mendek inaanogum paga tu agan nega kwak, ikan niyo inikime mengga kwak, nano mendek kwak ambi inom inogut ogobakkigirogo patinuk, kugi inalut eeko mengga kwak eeko logokwak me, liippogo logomunggup o. 19Ndi, oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, mbogut paga wonage abok aret ti, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak abok aret at Aliku kinogoba Ala nen terak ninake wo'niragagerak me, kit nen oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, mbogut paga wonage abok aret kinigen nikkogo logomonggotik, inayuk wukwi, inalut eekwi, eeko logobagip nduk, aakumi nen kiniki nomongginabi worookwak, Mage, yokkirage agarik o. 20 Kit perak, yate iniki kunik mengga kwak, at Ala apuri iniki kunik lombok logomunggup nduk, at Aliku ALA nen kit o Metit paga mbuti kani worako mengga kwak worakkinakwi me, wokkiren wundi wagagerak yogondak wonogwe yi aret o.
21  Togop aret kwe, kit eekwi paga at Aliku ALA nen anini an noba panege nagagerik, kumbuk mbanogo yo'nege logonet, Niyo Yoraran ene paga wunda nage logomenggendik, nggween mili me, neyate kit unde logobagip nduk, Naliku an kinogoba Ala wokkirage me nogome kat unggwi namunggun lek o, yo'nereegerak me, 22kit perak, logonuk lek aret niyo Yoraran ene pagan wunda nogo logomonggotik, o nggween mili me time kwi'nari wundogwe kiigak kwe, an perak, ninom nagun lek o. Yime aret kambigin o.
23-24  Togop aret eerigin me, at Aliku kinogoba Ala nen kit eeko logorak wone kinom abuk nggaruk togon koonogo pereegutak nogo kinomari eerogo mbo pega'lek kiniki aberak mban logonet, liirogon aret eerit nogo logonu o. At Aliku kinogoba Ala ti, aakumi lek eerogo piyoorak kani kunik kwak aret me, at alik aret kagak, obaane'me kugiwak ambi mippunuk, ayuk wukwi iinok, mondok eebi mbake menggerak me, at Aliku kinogoba Ala nen, Yi mendek ndi mendek inogut eerogo punuk, inalut eeriyak mage o, yereegerak kagak ogobakkigirogo patinuk, alut eeko logorak mage o.
25Kit o time ari nanuk, logomunggup-logomunggup, peebi kinapuri-kinombowologwe ndaganakwi, kineebe abu kinanggok ogwe, eeko logomonggotik, maluk eerit nogo logonet, at Aliku ALA obaane'me kugiwak ambi ogobakkigirogo mippunuk, alut eekwi kiinok ti, at Aliku kinogoba Ala enegen kagak maluk aret eerumunggup me, anini wungge kero, togop eeko logobok o. 
26O kit unde a'nuk logowam niyo Yoraran mbanogo ene paga time wunda nogo logomonggotik, wonogo logonet, wone an yokkiragarak yi, liirogon eerumunggup lek kenok, kit kineebe logonuk lek aret kanggwi, kineebe lek aret ogwe, eerumunggup o, yinuk, mbogut inom, nggween inom, inigen iigak, o yogondak yi paga yokkiragi o.
27  At Aliku ALA nen aakumi inanebunu alik mendek inenggela'me logomunggup nduk, mak eerogo pinagamenggerak inenggela'me wonogo logonet, it ando kambit nogwe iigak, kit ando mbereeluk mban kineenik aret logomunggup o. 
28Kit mappinagamenggerak time wonogo logonet, eyo mendek a, yugum mendek a, ineenggi paga inagugi ogobakkigirik nogo nen enegen pegiige, aruk konengge, ambe lagap ari, obari wunggage, eekeelik mendek kagak, Ala obaane'me mippunuk alut eeko logomunggup o. 29 Ndi, togop eeko logomunggup kwe, At Aliku ninogoba Ala ngga wonage agaarik o? yinuk, kiniki-kineebe apit aret nggaruk togon at kwaakwi kiinok, eebe aret kwaakkaamunggup o. 
30Ndi, peebi ne ambi paga aaninggin mendek ambi kinoba kwi'naremenggaarak abu aret waganggo logomonggotik kenok perak, yungguninuk, at Aliku kinogoba Ala oone koneni woraamunggup o. 31At Aliku kinogoba Ala ti, aakumi inabuwa nggwok lombok mbake menggerak me, kinombomini wone inom abuk nggaruk togon mbaneegerak nogo oba mari eerogo punuk, kit teppinagage, kineebe lek eerogo pinagage, eerigin mondok lek o,” yoragagerak.
“At Aliku ti, Ala aret o,” yoragagerak wone
32-34Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Wone iya lombok yogop awo paga agagerak ambi kineenu mbakop? Wone iya lombok togoti awo paga agagerak ambi koneneegutak mbakop? Kit nen kani omoonuk wunuk ari enggela'me Ala oone ari kinaruk koneneegutak nogo kokwak, it inanebunu alik ambi nen Ala oone ari inaruk konembunuk, ineenik ambi wonogwe kineenu a? Kit kinigen kiigak, kinake at Aliku kinogoba Ala nen aakumi Metit mendek iniki wakkaawak nduk eeke, inoba tam warak mendek agago piige, inagabiti aruwak nduk agago piige, inom wim eeke, eenggi omaawi paga eeppiige, eenggi titik eeke kenok eeppiige, Ia, yinuk, inaganak waruwak nduk eeppiige, eerit wagagerak nogo kokwak, it kugi nen togop aret it aakumi alik mendek ambi wonogwe me, inenggela'me nen it aakumi alik mendek ambi nggiginogo inagap ndareegerak kineenu a? Lek aret me, kit kineebe nda'naga'lek kiigak, maan at Ala nen o nggween paga yime aakumi lek me ogobakkigirinabeegerak kuli nen nok, nda'narit wundi wogogwaarak ineebe abok aret ineegwa'me waganggwi, mbogut alom me nen irip me wonage nogo iniki kwaakwi, eeko logonip o.
35  Ala nen eerit wagagerak abok aret kinigen kogotak ti, at kokwak ambi wonage lek o. At Aliku ti, Ala alik aret mbarumunggup nduk, eereegerak o. 
36Agi mbogut paga nen at oone ari kinaruk konenumunggup nduk, kinaruk wake, ndi, o nggween paga yime nen kinigen kaamunggup nduk, kani omoonuk iya negen wuninogo pege, kani omoonuk enggela'me at oone ari kinaruk konenggwi, eerumunggup nduk, eereegerak kineenu nogo o. 
37-38Kit kinanebunu inom, kinomaawi inom, ndak-ndak lek it aakumi inanebunu ambik inomaawi nggwok lombok kit kinigen kiigak mugogo wumbiinok, it menggam time yate kwak kit unde arumunggup nduk, kinombomini iniki kunik aganake nagagerik, inapuri nda'narit wundi wogogwaarak nogo miirogo piinok, at lombok omaawi ambik paga o Metit nen wogoren wundi wagagerak me, yogondak yi paga aret nggween ti unde arumunggup o.
39Togop aret me, agi mbogut paga inom, nggween paga yime inom, at Ala pogom alik ambi wonage lek aret o. At Aliku ti, Ala alik aret, mba'nuk, kiniki liippunuk, kineenu a'nip o. 40Kit inom, peebi kinapuri ndaganabumonggotak inom, at Aliku kinogoba Ala nen kit mondok-mondok logomunggup nduk, kinanggween wokkirage nogome logonet, kineebe abu obeelom li a'nuk kanggo logomunggup nduk, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yinuk, wone inom, eeko logorak wone lengganak inom, an yogondak yokkirage yi, mondok liirogon aret porogo logonip o,” yinuk, yoragagerak.
O Yoraran paga inagap ndako logowam leenogo pereegerak wone
41-42  Aap ambi anini nen oreeluk, Warikit, mbaka'lek kagak, wake logomenggerik, agap ndakkolaawak nduk, mbaganit o kota time unggwi nage logowak nduk, at Muta nen o niyo Yoraran yi paga oonegen wundi wage menggim pa'nggwe nenaarak nogome kota kenagan leenogo pereegerak. 
43Agap ndarak logowak nduk, o kota-kota unggwi noorak leenogo pereegerak nogo ti, karume tiyarogon kobak nabunogo pereegim o Mbetet ti, aap Uruben mendek inake leenogo piige, o Nggileyat kota Aramot ti, aap Nggat mendek inake leenogo piige, ndi, o Mbatan kota Nggolan ti, aap Manate mendek inake leenogo piige, eereegerak.
44-49It aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, tu paga wogo logonet, aap Amori mendek inowe endagembogut Tikon arum menggim Ketibon nogome at Muta inom, aakumi Iterali inom, it nen aap nogo tebenogo punuk anggween kologwe, aakumi o Mbatan wonogwe inowe endagembogut Ok tebenogo punuk anggween kologwe, aap inendagembogut mbere Amori mendek niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe wonogwe nogo tebenogo piinok inanggween kologwe, eereegwaarak. Inanggween kologogwaarak nogo ti, niyo Aronon aa'nggi paga o Arowet kuli nen, nugwa agi puut tiyarogon Tiriyon, endage ambi Keromon nogo kuli inom, ndi, puut Pitaka abu'me nen, nugwa o Araba kobappaga niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe mugurok ogu niyo kole yenggenak Araba kuli inom, tebenggologogwaarak. Tebenggologo nogogwaarik, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe o Mbet-Peyot korotok kagak kobappaga aap endagembogut Tikon anggween tebenggologogwam nogome ari nanuk, wonogwe me, abeko logorak wone inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, it aakumi Iterali mondok eeko logowak nduk, at Muta nen wogoragagerak nogo ti aret.

Pelaareegerak 3:1-29

 Inowe endagembogut Ok tebenogo pereegwaarak pelaarogo yoragagerak wone

1Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ti'nuk, nit nogo nomoninuk tu o Mbatan paga nogwe niigak, aakumi Mbatan inowe endagembogut Ok nogo awuri ineegin warak apit inom o Erereyi pa'nggwe time nit ninom wim eeriyak nduk, wundi wogogwaarak. 2Wundi wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen an yo'nege logonet, Aap Ok eebe inom, at awuri wim eeka ineebe inom, anggween inom, abok aret kat keenggime wokkigirak me, aakumi Amori inowe endagembogut Tikon o Ketibon inarum wonage kagak eeppereegindak nogo ndak-ndak aret eeppumunggun me, at eebe paga kagabiti mbarugun o.
3Yo'nege nagagerik, at Aliku ninogoba Ala nen aap o Mbatan inowe endagembogut Ok nogo inom, at awuri wim eeka ineebe abok aret inom, nineenggi paga pinanege mbareegi, ambiriluk ambi teppiyoolik tigitogon aret inooreegurak.
4-6Inooko logonet, ne ti eyom paga aret aap endagembogut Tikon unde menggim Ketibon yi kota ndi kota paga aap inom, kumi inom, elege-aabologwe inom, abok aret nit nen inooreegurak nogo ndak-ndak aret o Mbatan aap Ok unde menggim kota 60 apit aret inawi pak yugum paga tiyarogon wurik inom, pak wurik tungga mbuti owak paga karo-karo nabenak inom, ndi, o kota ambik lombok inawi yugum paga wurik lek nogo inom, ambit-ambi teppuulik o Arogop nenaarak yi kota ndi kota tigitogon aret yigirik-noonom eerogo pit nogo nogogurik, o nogo nit aret tebenggologogurak. 7Togop aret eerogo piyareegurak kwe, inaanggumi inom, o kota-kota inamindik-inamendek wonage nogo inom, abok aret inagugun nit aret kologogurak o.
8Eeko nogogurik, ne ti eyom paga aret aap Amori mendek inendagembogut mbere ti, ineenggime nen inanggween nit ndinggologogurak nogo ti, niyo Yoraran aa'nggi ene paga oonegen lagi wage menggim pa'nggwe niyo Aronon panggombunuk, nugwa puut Keromon kuli aret kologogurak o. 9Puut Keromon ti, aakumi Tiron mendek nen, Puut Tiriyon, yogwe, ndi, it aakumi Amori mendek nen, Puut Tenit, yogwe, eeko menggaarak.
10O Mbatan paga aap endagembogut Ok unde menggim o kobak nabunogo pereegim tiyarogon wonage nogo inom, o Nggileyat abok aret inom, panggombunuk, nugwa o Mbatan paga o Talaka inom, Erereyi inom, kuli aret kologogurak. 11Ndi, o Mbatan paga aap endagembogut Ok ti, it aakumi Erepayim mendek lek ogwe iigak, at alik aret wonagagerak. At aap nogo ti, nogo yegak mbuti owak paga ogobakkigirik nogo aru-ogwe ti, metet 4, ndi, ambe agi-ogu ti, metet mbere aret wonagagerak me, aakumi Amon menggam inawi kota Araba paga o yogondak awo wonage aret o,” yinuk, yoragagerak.
Niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe inanggween wogoragagerak pelaarogo yoragagerak wone
12Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ne ti eyom aret inanggween ti, nit kologo nogogurik, o ti paga wonogo logonet, an nen it inanebunu Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, nogo ti, niyo Aronon aa'nggi paga o Arowet panggombunuk, o omarip paga pa'nggwe puut nggelok-nggobok o Nggileyat nggween ando kota-kota wonage nogo inom aret wogorage, 13ndi, aap anebunu Manate ando mogonak ti, o Nggileyat nggween ando it wogoroolik wonage nogo inom, aap Ok unde menggim o Mbatan o Arogop nenaarak aakumi nen, Erepayim mendek inanggween o, yinuk, yogo nogogwam nogome abok aret inom, nogo wogorage, eereegirak o.
14Manate aput Yayit nogo o Arogop nenaarak kolage logonet, nok aakumi Nggetut mendek inom, Mayaka mendek inom, inanggween ti kuli abok aret kolage nagagerik, at endage toonak ndak-ndak aret o Mbatan nogo ti endage Kawot-Yayit aret toonogo pereegerak me, o yogondak endage ti aret yogwe wonogwe o.
15Ndi, at Makit nogo o Nggileyat wogoge, 16aap Uruben inom, aap Nggat inom, nogo ti, o Nggileyat yime pa'ne nen panggombunuk, nugwa niyo Aronon oolo time eeppegak o irip me inom, niyo Yabok ambokan aap Amon inanggween kuli paga inom, 17ndi, o Araba kobak nabunogo pereegim niyo Yoraran aa'nggi paga agi niyo Kineret yenggenak paga nen nugwa o Araba kobak nabunogo pereegim irip ogu puut Pitaka ogobak mbani nagagim oonegen wundi wage menggim pa'nggwe niyo yilaa'nggun yenggenak Mayu Ogup Menggim kuli inom, wogorage, eereegirak o.
18-20  Abu aret wogorage nagagirik, ne ti eyom paga it nogo yorage logonet, At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween yi paga unde eeppatinuk logomunggup nen muk wokkiragaarak kwe, kinakuwi inom, kinapuri inom, kinaanggumi ambik lombok iigirak nogo inom, abok aret an nen kota-kota yi paga wokkiragarak nogo, yime wonogwe iigak, kit aap wakaa'ngget abok aret wim eerumunggup nduk, kineegin li'luk eekko'nok, kinaa'nduk a'nuk, niyo Yoraran ene paga wunda nanip o. Wunda nogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala nen kinoreewi inanggween niyo Yoraran ene paga wogorage me nogome logonet, kit kiniki ugun obeelom logobagip nduk, eeppinagagaarak it ndak-ndak eeppiige kenok, an nen kinanggween wokkiragarak nogo paga kinalitak lombok unde eeppatinuk logobagip nduk, wunda woraamunggup o, yinuk, yoragagirak nogo o,” yoragagerak.
Muta o Kanan, “Unggwi noorak lek,” yoreegerak wone
21Yorage nagagerik, at Muta nen aakumi Iterali yorage, “Ne ti eyom paga an Muta nen wone lengganogo Yotuwa yoge logonet, At Aliku kogoba Ala nen aap inendagembogut mbere eeppiige nogo kenegen abe nen iyareegindak o. Eeke kagagindak nogo ndak-ndak aret Aliku ALA nen kat nawam time aap inoweewi inendagembogut inabu'me piigo menggaarak nogo kunduk togop aret eeppiyaagin o. 22Ndi, kat kake Aliku kogoba Ala nen kawim nogo inom wim eerigin me, it ineebe paga kagabiti mbarugun o, yinuk, yoreegirak.
23  Yoge nagagirik, ne ti eyom paga an nen nabuwa warak nggo-nggo logonet, Aliku ALA yoge, 24Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA ao. Kat abu tiyanak keenggi omaawi ambik lombok menggendak nogo, o yogondak iluk aret an kayeloman nenegen keyaakit nduk, ni'neege menggendak pogom kugi mbogut paga wonogwe inom, nggween paga wonogwe inom, nogo nen kat iya tit eeke menggendak nogo ndak-ndak it togop ambi ngge wonogwe? Lek aret o. 
25Ndi, an niyo enebaga wunda nage logominggirik, nggween abu obeelom niyo Yoraran ene paga puut nggelok-nggobok nggween obeelom ti inom, puut Libanon inom, nenegen pekka wunda naakit nduk, E, yo'niru o.
26Yoreegirak kwe, Aliku ALA anini nen yoreegirak nogo, Koneniyak neebi o, yinuk, yo'nege logonet, Wone yagandak ti abu aret. Ambinom an yo'niriyak mage o. 27Kat nen niyo Yoraran ene paga wunda noorak lek me, agi-ogu, aru-ogwe, kenegen mban liirogon yomboonogo nappit nanok nduk, puut Pitaka paga lagi nak o. 28Yo'nege nagagerik, at Yotuwa eeriyak yo'nege logonet, At Yotuwa nen nggween kat kenegen kamenggendak nogo it aakumi Iterali ineyate kwak unde logowak nduk, aa'nduk a'nuk wogoren enebaga wunda nagin me, iniki kwi'ndak nu'lek logowak nduk, kini wuppet o, yinuk, yo'nereegerak. 
29Yo'nege mbareegi, nit o Mbet-Peyot kobappaga time aret wonogogurak o,” yoragagerak.